Od svibnja 1994. sam u Krugu prijatelja Brune Gröninga, a od kolovoza 2008. sam u jednoj nezavisnoj Zajednici. U listopadu 2009. vozili smo se kamperom na Zasjedanje i ja sam pri tome čitala knjigu, barem 1 – 1,5 sat, tijekom vožnje i više nisam imala nikakvih problema.

Kad bih u podzemnoj željeznici, vlaku ili autobusu sjedila tako, da sam leđima okrenuta u smjeru kretanja, (vožnja „unatrag“), uvijek bi mi bilo muka. Sada se mogu voziti „unatrag“ bez ikakve nelagode (na putu na Zasjedanje u listopadu 2008. i prošle kasne jeseni, 2008. godine, u podzemnoj željeznici).

Također nisam mogla zatvoriti oči i nasloniti se na naslon za glavu da malo odspavam. Sada i to mogu. Nikada se nisam posavjetovala s liječnikom o tome i osjećam se iscijeljenom svakodnevnim primanjem božanske iscjeljujuće struje.
Zahvaljujem Bogu svim srcem za ovo iscjeljenje.